Savez inovatora Republike Srpske

Skup je održan je 12. novembra 2018. godine u Banja Luci. Učestvovala su 44 autora sa 23 rada iz BiH - Republike Srpske, Srbije, Ruske federacije i Crne Gore. Na dosadašnjih pet naučno-stručnih skupova, koji se održavaju svake druge godine, prezentovano je ukupno 170 radova, od kojih 90 naučnih, 49 stručnih i 31 prilog, od ukupno 242 autora.

U ime Organizatora sakupu se obratio mr Milovan Bajić, predsjednik Saveza inovatora RS - isičući da su dosadašnji skupovi bili su slični po sadržaju radova, strukturi i broju učesnika i pozitivno su uticali na stvaranje i unapređenje ambijenta za razvoj inovatorstva i preduzetništva u RS.

Primjeri uspješnih realizacija ideja u tehnološku inovaciju su:

• Vakuum-presa Zvjezdana Višta iz Doboja
• Vertikalna turbina Miroslava Tešića iz Kotor Varoši
• Cijevni izmjenjivač toplote i Destilator eteričnih ulja Mirka Dobrnjca iz Banja Luke
• Hibridni solarni kolektor i Top za snjeg Darka Domuza iz Banja Luke
• Vodootporni štapići za potpalu vatre "FLAMESTICK" Vladimira Brankovića iz Banja Luke
• "Saćasta izolaciona opeka" i "Hidrogen-Ekoterm", Drago Ćosić, Doboj
• Nosači TV LCD, Jože Benkovića i firme LDA LUX Banja Luka
• Drvo-blok drvo, Milan Zečević, firma INBLOK Brod
• Mašina za rezanje i obradu stiropora i spužve, Slaviša Tatić, S-TIM Trn, Laktaši

Inovacije-organski proizvodi iz oblasti primjene prirodnih materijala u ishrani i poljoprivredi:

• Kesten pire i organski proizvodi "KAP po kap" Laktaši (Vojo Đudurović).
• Ekološko mineralno đubrivo na bazi zeolita, integralno bezglutensko pšenično brašno, Vlatkovački sir i dr, Slavko Crnić VINAS institut Banja Luka.

Pored navedenih u toku je rad na razoju i komercijalizaciji oko 10 novih proizvoda čija sudbina će u najvećoj mjeri zavisiti od investicija. Nadamo se da će ovaj skup značajnije uticati na promjenu društvene svjesti i političke volje da se za naučno-istraživački rad i primjenu tehnoloških inovacija izdvoje adekvatnija finansijska sredstva, čime će se poboljšati uslovi za razvoj inovatorstva i preduzetništva u RS, koji će doprinjeti privrednom razvoju RS.

Prisutnima se obratio Marinko Đukić, direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća: "Sve razvijene ekonomije počivaju na inovacijama. Inovacije su jedan od najvažnijih prioriteta razvoja evropskih zemalja, što je jasno i definisano kroz Strategiju Evropske komisije za pametan i održiv razvoj - Evropa 2020. Ekonomskog razvoja nema bez stalnog unapređenja saradnje nauke i privrede."

On je naglasio da je izuzetno važno da se razvija svijest o potrebi podrške inovacijama i njihovoj primjeni u privredi, jer to doprinosi povećanju konkurentnosti. Zbog toga je značajno da nadležne institucije podstiču i pomažu naučno-istraživački rad i uvođenje novih tehnologija. Podrška razvoju inovacija jedna je od osnovnih nadležnosti i Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća. Potvrda tome su brojni projekti i aktivnosti koje Agencija provodi i u ovoj godini. Prvenstveno je riječ o aktivnostima kroz program „Horizont 2020“ u okviru Evropske mreže preduzetništva, ali i projektima kao što je „Akcelerator“ i „Challenge to Change“ kroz koje direktno podržavamo inovativna preduzeća i preduzetnike na nefinansijski i finansijski način – istakao je Đukić.

- Sve razvijene ekonomije počivaju na inovacijama. Inovacije su jedan od najvažnijih prioriteta razvoja evropskih zemalja, što je jasno i definisano kroz Strategiju Evropske komisije za pametan i održiv razvoj - Evropa 2020. Ekonomskog razvoja nema bez stalnog unapređenja saradnje nauke i privrede – rekao je na otvaranju skupa direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Skup je otvorio Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS, koji je je pozdravio prisutne navodeći, da Komora učestvuje u realizaciji više projekata, među kojima je i EU ProLocal kroz koji nastoji da poveća konkurentnost u firmama metalne industrije na bazi tehnoloških inovacija i uvođenjem znanja u privredu. Kroz projekat EU ProLocal organizovali smo nekoliko seminara, kako bi našim preduzećima pokazali kako se radi u EU, da je znanje stavljeno na prvo mjesto, te da su tehnološke inovacije u funkciji konkurentnosti preduzeća, ali i da nastojimo iskustva iz EU primjeniti i ovdje Napomenuvši da je cilj ovog skupa, da poveže naučnu zajednicu i privredna društva i da se kroz naučne radove, koji su primjenjivi u privredi, pokuša povećati konkurentnost privrede, koja bi se na taj način bolje pozicionirala na tržištu.U privrednim društvima ima inovatora i oni konkretno rade na svojim proizvodima.

Mnogo je takvih primjera gdje su ljudi inovatori u svojim firmama i nisu se mnogo eksponirali da te svoje radove pokažu. Mi smo kroz ovaj događaj htjeli da to proširimo i da uvežemo naučno-stručnu zajednicu i privredu jer smo vidjeli u Sloveniji kako to sve to funkcioniše. Ono čemu mi trebamo težiti jeste da se poveća broj naučno-istraživačkih radova primjenjivih u praksi – kazao je Ćorić i dodao da je upravo iz tog razloga Privredna komora, u mjerama za Program ekonomskih reformi Srpske, predložila formiranje naučno-istraživačkog centra RS koji bi bio isključivo u funkciji privrede, gdje bi se razvijali novi proizvodi i nove tehnologije. Težimo ka tome da iskoristimo potencijale naših fakulteta, da se znanje pretoči u privredna društva. Naša privredna društva su uglavnom mala i srednja preduzeća i kao takva nisu sposobna da finansiraju svoj razvoj i obezbijede opremljene laboratorije. Upravo bi tu trebalo napraviti sponu između nauke i privrede, kako bi imali kvalitetne proizvode, visoke tehnologije i obrazovane ljude. To je ono što i evropsku i svjetsku privredu vuče naprijed – poručio je Ćorić.

Predsjednik Saveza inovatora Republike Srpske Milovan Bajić uručio je Plakete za doprinos razvoju inovatorstva i preduzetništva u RS - Privrednoj komori RS i Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća RS. Priznanje sa zlatnom medaljom za poseban doprinos razvoju inovatorstva i regionalne saradnje uručeno je Zoranu Petraškoviću, SISTEM 90C-Beograd, čije je izlaganje na skupu "Transfer tehnologija , Know-How i žig – moje iskustvo" - pobudilo veliku pažnju prisutnih.

Slavko Crnić, inovator godine za 2017. i direktor Instituta za primjenu prirodnih materijala u poljoprivredi „Vinas“, ovo priznanje dobio je na osnovu inovacije „bezglutensko pšenično, raževo i speltino brašno“, „ekološko mineralno đubrivo“ i „Vlatkovački sir“- na skupu je prezentovao rezultate naučno-itraživa navedenih novih proizvoda.

Na prisutne je poseban utisak ostavila objava rezultata rada Naučno istraživačkog tima za dovršetak istraživanja na Projektu INVENTIVNIM PROIZVODIMA DO OPORAVKA RURALNIH POLjOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA u 2019.-oj godini: Zadnjih mjeseci su završena eksperimentalna istraživanja za proizvodnju bezglutenskog brašna od SPELTE. Pronađena je i definisana tehnologija i receptura, tako da su rezultati primjenljivi i od velikog značaja za ekonomiju, naročito za zdravlje stanovništva. Bezglutensko brašno od žitarica (pšenice, raži i spelte) čije brašno se upotrebljava u pekarskoj industriji, za proizvodnju hljeba, peciva i tjestenina je jedinstvena tehnologija u svijetu. Projekat proizvodnje bezglutenskog brašna, a time i proizvodnje oko 200 proizvoda za ishranu stanovništva ima veliki ekonomski značaj za Republiku Srpsku.

Izuzetnu pažnju skupa privukla je i prezentacija projekta „Kamp mladih programera – Edukacija mladih u IT sektoru kao doprinos privrednog razvoja", čiji su reprezenti bili: Željko Grbić, Aleksandar Kelečević, Rastko Vuković, Dragan Ivanović i Jovan Stoiljković. Zaključeno je da su kvalitet i aktuelnost prezentovanih tema nametnuli potrebu da se o istima upoznaju Ministarstvo nauke i tehnologije, Ministarstvo prosvijte i kulture, Republički pedagoški zavod i druge nadležne institucije, te da se potvrđene vrijednosti i iskustva koriste u školama, fakultetima i privrednim društvima.

Radovi će biti predstavljeni u Zborniku radova, čija prezentacija je planirana za februar 2019., kada će se i uručiti sertifikati za učesnike skupa.